Prva terenska aktivnost – Izmuljavanje kanala za očuvanje mrgude

Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero“ sprovelo je prvu veliku terensku aktivnost u okviru projekta – izmuljavanje kanala Ćinkina ćuprija, koji pripada slivu Kraljevca. Ovaj korak je od ključnog značaja za opstanak mrgude, jer je vrsti neophodna sporotekuća voda i muljevito, ali ne preterano zagušeno dno.

Čišćenjem kanala uklonjen je višegodišnji nataloženi sediment i biljni materijal, čime je omogućeno bolje zadržavanje vode i povoljniji režim proticanja. Na ovaj način stvaraju se uslovi za obnovu staništa, kao i za razvoj raznovrsnih vodnih i močvarnih vrsta koje prirodno pripadaju Kraljevcu.

“Najlepši deo posla kada je reč o zaštiti neke vrste je na terenu. Kada možete promenu da vidite svojim očima, to je najbolji dokaz posvećenosti i doprinosa očuvanju staništa. Naravno, tek za koju godinu ćemo u potpunosti moći da dokažemo da smo našim aktivnostima doprineli da se steknu bolji uslovi za opstanak umbre, ali je svaki korak ka tom cilju važan” ističe Aleksandar Sarmeš, upravljač Specijalnog rezervata prirode “Kraljevac”.

U narednoj fazi sledi sadnja autohtonih vrsta drveća karakterističnih za vlažna staništa, među kojima su hrast lužnjak i bela topola. Ove vrste doprinose stabilizaciji obala, poboljšanju mikroklime i dugoročnom očuvanju ekosistema.

Terenske aktivnosti predstavljaju važan korak u revitalizaciji jednog od svega tri preostala staništa mrgude u Srbiji, čime se čuva dragocen deo naše prirode i njene bioraznovrsnosti.

Projekat „Revitalizacija staništa umbre u SRP Karljevcu“ sprovodi Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero“ u partnerstvu sa Institutom za regionalni razvoj i Biološkim fakultetom u Beogradu uz finansijsku podršku Švedske, odnosno Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA) u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“.  Ovu inicijativu, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Švedskom i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.